DIJASPORO, vaša domovina vas treba


Koliko će Bošnjaci u dijaspori razumjeti važnost ovog popisa i odazvati se popisu, toliko će budućim generacijama, svojoj djeci, pokazati koliko im znači njihov zavičaj, narod i domovina. Rezultate ovog popisa će upravo buduće generacije osjetiti i sjećati se 2013. godine kada su njihovi roditelji (ne)učestvovali u popisu.

Jedna si Jedina Bosna i Hercegovina

Jedna si Jedina Bosna i Hercegovina

Trenutno u bosanskohercegovačkoj dijaspori živi oko 1,3 miliona Bosanaca i Hercegovaca. Svjetska banka procjenjuje da je 2005. godine broj emigranata sa prostora Bosne i Hercegovine iznosio 1.471.594 osoba, što procentualno čini 37,7 % ukupne bosanskohercegovačke populacije. Procjene su da je uslijed ratnih dejstava raseljeno oko 850.000 osoba. Najveći dio ove populacije su Bošnjaci i izuzetno je važno adresirati ih, te osigurati da na odgovarajući način učestvuju u planiranom popisu. Ovo se posebno odnosi na osobe sa predratnim prebivalištem na prostoru RS-a, te Distrikta Brčko. Pored toga, trend iseljavanja/migracija iz Bosne i Hercegovine je nastavljen i u postratnom periodu. Prema raspoloživim podacima UNDP između januara 1996. godine i marta 2001. godine Bosnu i Hercegovinu je napustilo 92.000 mladih ljudi koje svakako treba obuhvatiti ovim popisom. Prema podacima zavoda za statistiku ovaj trend nastavljen je i nakon 2001. Tako, u 2010. godini u FBiH efektivni saldo migracija stanovništva iznosi -3.911 osoba, dok je za RS, iako nedostupan, ovaj broj sličnih vrijednosti.

Ljudi koji se popišu putem web-obrasca su jednostavna evidencija i ni na koji način ne mogu utjecati na odnose u BiH, od socio-ekonomskih i demografskih do etničkih itd.

Zemlje sa najznačajnijim brojem bosanskohercegovačke dijaspore su SAD sa oko 390.000 osoba, zatim SR Njemačka sa 157.187, Austrija sa 132.262, Slovenija sa 100.000, Švedska sa 75.000, Kanada sa 60.000, Švicarska sa 50.641, Australija sa 50.000, Italija sa 40.000, Nizozemska 24.739, Danska sa 21.037, te Norveška sa 15.500. Pored toga, tu su Srbija i Crna Gora sa 137.000, te Hrvatska sa 60.000 BH dijaspore. Dijaspora je relativno dobro organizovana kroz niz različitih udruženja, te snažnu mrežu Islamske zajednice i pripadajućih džemata. Ovako brojna, uloga dijaspore u predstojećem popisu je nezamjenjiva i krucijalna, posebno u poništavanju posljedica agresije i genocida u RS. Iako ne postoje precizni podaci, UNHCR je procijenio da je etnička struktura RS 1996. godine bila 96,8% Srbi, 2,2% Bošnjaci i 1% Hrvati. Danas je ova situacija nešto bolja i procjene su da na prostoru RS živi oko 90% Srba, 8,5% Bošnjaka i oko 1,5% Hrvata, što je i dalje daleko od predratnog stanja.

Bošnjaci rasuti po svijetu

Bošnjaci rasuti po svijetu

Dijaspora bira hoće li biti faktor budućih dogovora u BiH

Ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva za svaku teritorijalnu jedinicu dobiva se sabiranjem broja lica koja tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja i prisutna su, kao i lica koja tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja ali su privremeno odsutna. Odnosno, građani koji žive na određenom području zbrajaju se se licima koja su privremeno odsutna iz uobičajenog mjesta stanovanja. Kategorija lica koja su privremeno odsutna definira se kroz razloge odsustva kao i dužinu trajanja odsustva. U kontekstu bh dijaspore, važno je imati na umu da odredbe Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine predviđaju da u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja ulaze samo ona lica koja su u trenutku popisa odsutna ili će biti odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja kraće od godinu dana i da se ona trebaju smatrati privremeno odsutnim licima. Naprimjer, ukoliko je razlog odsustva građanina “na radu u inostranstvu kod stranog ili domaćeg poslodavca ili na samostalnom radu” i u posljednjih 12 mjeseci je boravio u Bosni i Hercegovini (neovisno od ukupne dužine boravka van države) ta osoba će biti dio stalno nastanjenog stanovništva tog područja. Odnosno, ukoliko osoba navede da je odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja kraće od godinu dana tada se ubraja u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja i direktno utječe na ukupnu strukturu i relativne odnose prisutnog stanovništva u BiH. U suprotnom, ukoliko se osoba izjasni da je odsutna ili će biti odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja duže od godinu dana, ili se eventulano popiše putem web-obrasca onda ta osoba ne ulazi u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja. Takve osobe će se u skladu s članom 40. Zakona evidentirati u posebnu bazu i neće se direktosno objedinjavati sa zbrajati sa stalno nastanjenim stanovništvom Bosne i Hercegovine. Mada će ući u ukupan broj stanovnika Bosne i Hercegovine, neće biti vezane za određeno popisno područje te neće imati utjecaja na unutrašnje bosanskohercegovačke odnose (u praksi, ove osobe neće utjecati na odnose procentualne zastupljenosti naroda na određenom području, kao ni na razini Bosne i Hercegovine), neće biti dio socioekenomskih i demografskih analiza, te njihova imovina može biti predmetom različitih špelukacija na lokalnoj razini.

Kako je bošnjačka dijasporalna zajednica, obnovivši svoje domove, učestvujući u svim vitalnim projektima zajednice u prijeratnom prebivalištu, poput obnove džamija, infrastrukture i sl., pokazala namjeru da živi u BiH, Zakon odobrava da ove osobe dođu u BiH i popišu kao rezidenti, dio stalnog stanovništva domovine.

Ovdje je važno naglastiti da ukoliko lice koje živi u inostranstvu ima namjeru da se vrati, te tokom godine dolazi redovno u Bosnu i Hercegovinu, obnovio je svoju kuću ili planira da obnovi, ili je kupio imovinu sa namjerom da tu prije ili kasnije živi, ne spada u “klasičnu definiciju” dijaspore. Takve osobe bi svakako trebale učestvovati na popisu na dva načina:

• Da budu popisani kao dio domaćinstva u kojem žive u Bosni i Hercegovini, a popis takvih osoba/lica izvršit će nosilac domaćinstava koji se nalazi u Bosni i Hercegovini u vrijeme popisa.

• Da u vrijeme popisa nosilac domaćinstva dođe u domovinu, i u saradnji sa Popisnim komisijama lokalne samouprave/općinskim popisnim komisijama izvrše popis osoba/lica, te detalje domaćinstava u kojem borave ili imaju namjeru boraviti.

Odnosno, ukoliko su u pitanju građani koji su boravili u Bosni i Hercegovini tokom posljednjih 12 mjeseci izvjesni vremeni period, te imaju namjeru da se vrate u uobičajeno mjesto stanovanja (npr. trenutno su inostranstvu zbog nedostatka radnih mjesta u BiH ili zbog različitih ekonomskih/socijalnih razloga) tada prilikom popisa trebaju navesti vrijeme odsustva iz Bosne i Hercegovine, imajući na umu da kada su posljednji put bili u domovini i navesti isključivo broj mjeseci od zadnjeg boravka, te koliko će biti van države do ponovnog dolaska. Na ovaj način građani (zajedno sa imovinom domaćinstva) postati će dio stalno nastanjenog stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Imajući sve ovo na umu, od vitalnog nacionalnog interesa je osigurati učešće što većeg broja Bošnjaka u dijaspori u predstojećem popisu i to način da se upišu u svojim predratnim prebivalištima ulazeći tako u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja, općine i entiteta, te u konačnici Bosne i Hercegovine.
Uloga dijaspore u ovom popisu je ključna i svi učesnici u ovom popisu to jako dobro znaju. Jasno, interesi su različiti, ali je zaključak isti – dijaspora kroz ovaj popis determinira unutrašnjo-političke odnose u Bosni i Hercegovini, te u velikoj mjeri određuje ukupnu budućnost države. Kao kritični faktor ovog popisa bh dijaspora se mora adekvatno adresirati te kroz angažman institucija, udruženja, različitih medija pa sve to aktivno uloge estradnih radnika, a najbitnije informacije vezana za predstojeći popis se moraju prenijeti. Od izuzetne važnosti osigurati ispravno informiranje naših građana koji žive u inostranstvu o različitim opcijama/načinima “učestvovanje/popisivanja” u predstojećem popisu obzirom da postoji velika razlika ukoliko se naši građani popišu u domaćinstvima i svojim predratnim mjestima prebivališta, ili putem web-obrasca.

Zaključak

Popis u 2013. godini, ako nije najznačajniji, spada među najznačajnije mirnodopske događaje za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. Ustav, zakoni, buduće uređenje BiH, ulaganja i investicije, razvoj i ekonomija… zavisi od rezultata ovoga popisa. Ako se Bošnjaci koji žive u dijaspori ne popišu kao dio ukupnog stanovništva BiH, neće utjecati na odnose procentualne zastupljenosti naroda na određenom području, kao ni na razini Bosne i Hercegovine; razvoj i budućnost njihovih prijeratnih mjesta može biti prepuštena političkoj manipulaciji i volji većinskog naroda u tom mjestu, a njihova imovina može biti predmet špekulacija, naročito u manjem entitetu. Kako je bošnjačka dijasporalna zajednica najviše zbog nemogućih životnih prilika tokom agresije na BiH pronašla dom daleko od domovine, a obnovivši svoje domove, učestvujući u svim vitalnim projektima zajednice u prijeratnom prebivalištu, poput obnove džamija, infrastrukture i sl., pokazala namjeru da živi u BiH, Zakon odobrava da se osobe koje na ovaj način gledaju na odnos života u dijaspori i domovini dođu u BiH i popišu kao rezidenti, dio stalnog stanovništva domovine. Građani koji u vrijeme popisa ne mogu doći u domovinu, mogu se popisati putem web-obrasca, ali to je klasični popis dijaspore i te popisnice će biti bitno kraće i neće sadržavati značajan broj važnih pitanja. Naravno, ogromna je razlika između popisivanja putem interneta i popisivanja u domovini. Osoba koje se popišu u BiH bit će dio stalnog stanovništva, determinirat će unutrašnje odnose, te biti dio svih socio-ekonomskih i demografskih analiza. Ljudi koji se popišu putem web-obrasca su jednostavna evidencija i ni na koji način ne mogu utjecati na odnose u BiH, od socio-ekonomskih i demografskih do etničkih itd. Na kraju, važno je znati da jedini podatak koji građani, pored imena i preziemena trebaju znati, jeste jedinstveni matični brojevi članova porodica (JMBG). Također, ne treba zaboraviti da nosilac domaćinstva (roditelji, amidža, brat/sestra, itd.) može popisati cjelokupno domaćinstvo ukoliko su ostali članovi domaćinstva na radu u inozemstvu.

Kako će popis trajati i tokom Kurban-bajrama, mnogi Bošnjaci mogu iskoristiti priliku za posjetu rodbini, klanje kurbana u BiH te se ujedno i za popis. Koliko će Bošnjaci u dijaspori razumjeti važnost ovog popisa i odazvati se popisu, toliko će budućim generacijama, svojoj djeci, pokazati koliko im znači njihov zavičaj, narod i domovina. Rezultate ovog popisa će upravo buduće generacije osjetiti i sjećati se 2013. godine kada su njihovi roditelji (ne)učestvovali u popisu.

 

Autor: Autor Elvedin Subašić

Izvor: Preporod

Advertisements

One response to “DIJASPORO, vaša domovina vas treba

  1. Nije najbitnije pitanje za opstanak Bosne kako popisati ljude u dijaspori nego ZAŠTO NAM MLADI I OBRAZOVANI LJUDI JOŠ UVIJEK ODLAZE ???, zemlja bez mladih obrazovanih ljudi nema budučnosti

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s