Nekropola stećaka u Modrom polju kod Ustikoline


Spomenici kulture na području Modrog polja u općini Foča-Ustikolina (Federacija Bosne i Hercegovine) govore o značaju ovih prostora u ranijim vremenima. Na ovom području nalaze se dvije nekropole stećaka i jedno staro muslimansko groblje. Prva odnosno manja nekropola koja broji 10 stećaka nalazi se u neposrednoj blizini pravoslavnog groblja. Stećci ove nekropole su prepolovljeni i u znatnoj mjeri oštećeni. Druga, veća nekropola na području Modrog polja broji 65 stećaka, od prve nekropole udaljena je oko 300 m. Stećci ove nekropole su dobro obrađeni, vješto klesani ali i djelimično oštećeni. Na udaljenosti od oko 50 m sjeverno od ove nekropole, nalazi se i staro muslimansko groblje sa kamenim nišanima. Ovo groblje je skoro u potpunosti uništeno, uspravno stoji još devet nišana a njih oko stotinjak leži na zemlji. Navedeni spomenici kulture svjedoče da je Modro polje tokom srednjeg vijeka imalo zapaženu ulogu jer se prema današnjem broju spomenika može zaključiti da je ove prostore prije više stotina godina naseljavao veći broj stanovnika. Sve ovo ukazuje na kontinuitet života ljudi na ovom prostoru te mu povećava njegovu kulturološku vrijednost.

O nekropoli stećaka u Modrom polju do sada je pisao jedino Šefik Bešlagić. Opisujući nekropolu istakao je da se ista nalazi pokraj starog muslimanskog groblja od sela udaljena oko 300 m i da broji 41 stećak. Od ukrasnih motiva istakao je pet stećaka koji imaju krst, rozetu u kružnom vjencu, pticu, konja s jahačem, čovjeka sa štapom i predstavu kuće kao jedinstvenu pojavu na stećcima. Pored opisanih motiva navodi i jedan sanduk koji je izdubljen sa vodoravne strane (Šefik Bešlagić, Stećci kataloško-topografski pregled, Veselin Masleša Sarajevo, 1971, 272). Ova nekropola je također navedena i u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine pod regijom 18 broj 202 (AL BiH, tom III, Sarajevo, 1988, 128).

Udruženje “Kulturna baština” Bosansko-podrinjskog kantona Goražde je u augustu ove godine na web-portalu gorazdeonline.com objavilo tekst pod nazivom “Spomenici kulture sa prostora Modrog polja, općina Foča-Ustikolina”.

Najveća nekropola stećaka u Modrom polje je udaljena od sela oko 300 metara, nalazi se na manjoj kosi neposredno pored makadamskog puta a iznad rijeke Koline. Lokalitet se zove „Zapolje“ dok lokalno stanovištvo parcelu naziva „Sitnica“. Do ove nekropole može se doći iz pravca Ustikoline od koje je udaljena 18 km. Asfaltni put od Ustikoline vodi preko Presjeke do Jabuke, odakle odvaja makadamski put u dužini od 2 km. Ukupno broji 65 stećaka od čega ima 20 ploča, 41 sanduk i 4 sljemenjaka. Orijentacija je različita i pokazuje pravce S-J i Z-I, od kojih 9 stećaka ima pravac S-J. Na nekima od stećaka mogu se još uvijek prepoznati ukrasi koje je u svom radu naveo Šefik Bešlagić. Osim ranije spomenutih motiva moguće je da se nalazi još nekoliko nezabilježenih jer je jedan broj stećaka prevrnut i teško je primijetiti da li su i oni ukrašeni. Pored ukrašenih stećaka tu se nalazi i jedan sljemenjak sa oštećenim natpisom. Nekropola pokriva prostor od 200 m dužine i 40 m širine, svi stećci su dobro obrađeni, djelimično oštećeni i zarasli u travu i paprat. Polovina stećaka je utonula u zemlju, zbog čega nije moguće utvrditi da li imaju postolje. Motive konja s jahačem, čovjeka sa štapom i predstavu kuće nismo mogli uočiti, a moguće je da su ti stećci uništeni ili da se kriju ispod sloja mahovine i zemlje sa kojom je jedan broj stećaka prekriven.

Na osnovu broja i načina obrade spomenika čitavo područje Modrog polja treba zaštititi tako da se trenutno stanje popravi. Trenutno stanje spomenika kulture nam govori da današnje društvo nije do sada prepoznalo značaj ovog mjesta i kao takve ih je prepustilo daljem propadanju. Modro polje danas je napušteni prostor gdje samo rijetki dolaze i to tokom ljetnog perioda.

Čuvanjem nekropola stećaka mi ćemo na najbolji način zaštititi našu prošlost a lokalitete na kojima se nalaze urediti i omogućiti svim zainteresovanim da ih posjete. Naučno-istraživačkim radnicima treba dati mogućnost da istražuju ove kulturološke fenomene. Epitafi na stećcima su prava riznica podatka o narodnom jeziku i pismu, o ličnostima, društvenim odnosima i narodnim običajima, zbog čega istraživanje i poznavanje stećaka ima karakter polivalentne naučnoistraživačke djelatnosti (Šefik Bešlagić, Leksikon stećaka, Svjetlost, Sarajevo 2004, 11).

Osim nekropolâ stećaka i starog muslimanskog groblja vrijedno je istaći i podatak koji se odnosi na Modro polje a isti se nalazi u seriji Diversa Cancellariae dubrovačkog arhiva (Div. Canc. sv. 27, f. 92) – 18. februara 1388. godine Makar Radmilić iz katuna Mataruge obavezao se Bogavcu Dosetkoviću da će pokazati lopove koji su mu ukrali jednog vola, kravu i tri ovce u Modrom polju. Ako Mihajlo ne pronađe lopove on će biti proglašen krivim (Desanska Kovačević-Kojić, Arhivsko-istorijska istraživanja Gornjeg podrinja, Drina u Doba Kosača, Naše starine XIV-XV, Sarajevo 1981, 113). Podaci sadržani u ovom ugovoru su svakako vrijedni pažnje jer nam daju informacije o akterima ovog događaja i načinu rješavanja navedenog problema. Također se uočava da Bogavac Dosetković živi u Modrom polju gdje se bavi stočarstvom. Vlasi koji su glavni učesnici u transportu roba putem karavana su dobro poznavali dešavanja na ovom području jer se Makar Radmilić iz katuna vlaha Mataruge obavezao da će navedenu krađu riješiti.

Autor: Eldin Baljević

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s