Heroina Nuruddina


Mešihat Islamske zajednice u toku dvadesetogodišnjeg postojanja, kroz rad svojih organa, ustanova i udruženja, a kasnije i kroz aktivnosti sa novoosnovanim nacionalnim institucijama koje su potekle sa istog izvora, imao je priliku sarađivati sa mnogim Bošnjakinjama sa prostora Sandžaka, Bosne i dijaspore. Bilo je među njima vjerskih službenica, profesorica, novinarki, književnica, umjetnica, filologa, inženjera, nevladinih aktivistica, studentica, žena sa različitim nivoma obrazovanja, porodičnog statusa i vjerske svijesti. Mnoge su za ove institucije bile vezane radnim odnosom, neke kroz honorarni status, pojedine kao saradnice, mnoge interesno, a neke čisto volonterski. Takođe, neke su otišle, određene se distancirale, pojedine se okrenule protiv, a mnoge ostale do kraja uz ove institucije.

Međutim, hanuma koja je svojim danonoćnim angažmanom, stalnom brigom za vjeru i bošnjaštvo, britkim novinarskim perom i borbom za afirmaciju žene muslimanke postala simbol Bošnjakinje naših prostora i dragulj kojim se Islamska zajednica i nacionalne institucije Bošnjaka ponose jeste Mersada Nuruddina Agović. Rođena u Skoplju, odrasla u Tutinu i Rožajama, školovana u Sarajevu, nastanjena u Tuzli, rado viđena u dijaspori, okrenuta ka Novom Pazaru. Vjeroučiteljica, kaligraf i slikar, novinarka, pčelar, dobra supruga i kćerka, požrtvovana majka i sestra. Svršenica medrese, Fakulteta islamskih nauka, doktorant na Internacionalnom univerzitetu. U stalnom ibadetu, široko obrazovana, inteligentna, multitalentovana, hrabra, dostojanstvena, plijeni pojavom, a skrušena i skromna. Jednostavno, Bošnjakinja po mjeri koja je u svojoj ličnosti objedinila sve ono što ju je učinilo uzorom ostalim ženama koje se bore na putu islama i bošnjaštva. I ne samo njima, već i onima iz redova „jačeg pola“ koji izgaraju na ovim vjersko-nacionalnim projektima.

Međutim, Nuruddina je, od kako zna za sebe, u stalnoj borbi. Kao djevojka teško se izborila za svoj hidžab, kada je mahrama ‘80-ih godina u južnom Sandžaku bila simbol starih i zaostalih žena. Kasnije se borila da na svoju mnogobrojnu porodicu, kao najstarija od 11-oro djece, prenese ljubav prema vjeri i znanje koje je sticala družeći se s knjigom. U toku agresije na Bosnu, dok su mnogi bježali iz zemlje, uspjela da pređe sve prepreke, uđe u Tuzlu i priključi se svojoj novoj porodici. U Gradu soli, posljednjem bastionu komunizma, često je neshvaćena i marginalizovana, u stalnoj borbi da kao jedna od prvih vjeroučeteljica, i pored svojih kvaliteta, obezbijedi sebi normu časova radeći u više škola istovremeno. Svoju brigu za stanje u Bosni i Sandžaku, neslaganje sa ponašanjem bošnjačkih političara, želju da doprinese odbrani Islamske zajednice i nacionalnoj borbi pretočila je u mnogobrojne tekstove koje objavljuje u Glasu islama, reviji Sandžak, listu Saff, na web-portalima Sandzak.press, Bosnjaci.net, Islamskazajednica.org… Zbog svog kritičkog osvrta i prozivanja odgovornih više je cijenjena i tražena van granica Bosne, ali joj je podrška malobrojnih autoriteta, kao što su dr. Mustafa-ef. Cerić, mr. Muharem-ef. Omerdić i mr. Fatmir Alispahić, mnogo značila.

Sandžak, kao što to često i biva, prepoznao je Nuruddinine kvalitete i širom joj otvorio svoja vrata, gdje je uvijek rado viđen gost i promotor svog književno-umjetničkog rada. Lider vjerskog i nacionalnog pokreta muftija Muamer-ef. Zukorlić adresa je gdje se ona najčešće obraća i odakle crpi svoju energiju, podržana od najvećeg autoriteta Bošnjaka. U svojim saradnicima iz Mešihata, sa Univerziteta, iz Svjetskog bošnjačkog kongresa, Bošnjačke nacionalne fondacije, Bošnjačke kulturne zajednice i Bošnjačke demokratske zajednice Sandžaka dobila je iskrene sagovornike i prijatelje, koji je razumiju i podržavaju. U sandžačkoj dijaspori je napravljena „lista čekanja“ njenog gostovanja kako bi predstavila svoju knjigu prvenac „Na bošnjačkoj lađi“ i nanovo promovisala istinu da su doista Bošnjaci elitni narod. Uključena je u rad organa Svjetskog bošnjačkog kongresa, a kao budućeg doktora nauka očekuju je i mnogi naučni angažmani.

Hiperaktivna, a porodična; nenametljiva, a prodorna; uvijek budna, a neumorna; oštra, a čitljiva; otvorena, a nedodirljiva; borbena, a plemenita; uspješna, a samokritična – sandžačka odiva Nuruddina je bošnjačka heroina.

Izvor: revija SANDŽAK | 1. februar 2014. | br. 176 | RevijaSANDZAK.com

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s