o nama

Bošnjaci su narod koji živi u Bosni i Hercegovini i Sandžaku (današnja Srbija i Crna Gora). Vode porijeklo od mješane populacije Ilira, Kelta, Gota i Slavena koji su nastanjivali Bosnu, a nazivali su se Bošnjanima. Najnovija istraživanja pokazuju da su Bošnjaci stariji od južnih Slavena i da su potekli od Ilira – starosjedioca na području današnje Bosne i Hercegovine. Danas Bošnjaka ima oko 2,5 milijuna od čega oko 1,8 miliona u Bosni i Hercegovini , dok su znatnije skupine u Srbiji i Crnoj Gori , Hrvatskoj , Sloveniji , Makedoniji te nekim zemljama Zapadne Europe i SAD. Većinu Bošnjaka čine muslimani, dok je manji broj pravoslavaca, katolika i ateista. Jezik Bošnjaka je bosanski a pismo je pretežno latinica i manje ćirilica.

Bošnjaci, autohtoni narod Bosne, Hercegovine i Sandžaka

Bošnjaci, autohtoni narod Bosne, Hercegovine i Sandžaka

Povijest nastanka bošnjačkog imena
Izvorno ime “Bošnjanin” (u latinskim vrelima sing. “Bosnensis”) prvobitno je označavao pripadnika srednjovjekovnog bosanskog teritorija , kasnije države. Bošnjanima su se nazivali iliri koji su živjeli u području rijeke Bosne i koji se smatraju tvorcima bošnjanske države. Također su se Bošnjanima nazivali i svi došljaci koji su se naseljavali u tom području i bili podanici Bosne (npr.doseljeni Dubrovčani).

Dolaskom osmanlijske vlasti polako se vremenom prihvaća njihov način izražavanja imena naroda sa “ak” pa Bošnjanin prelazi u Bošnjak (kao Poljak , Slovak …). Turska riječ “Bosnalu” označavala je islamizirane bošnjake , riječ “Bošnjak-kavmi” značila je “pripadnik Bošnjaka , riječ “Bošnjak-milleti” značila je “potomak Bošnjaka”, a riječ “Bošnjak-taifesi” označavala je svakog pripadnika Bosne (Bosanskog ejaleta) bez obzira na narodnost , kulturu , jezik…

Kod većine pravoslavaca i katolika u Bosni i Hercegovini su u 19. stoljeću, pod utjecajem susjednih država Srbije i Hrvatske,definitivno nadvladala dotad strana srpska i hrvatska nacionalna imena , potisnuvši starije narodne, konfesionalne i regionalne označitelje o čemu svjedoči i pjesma Safvet-bega Bašagića “Pjesma Bošnjaku” iz 1891.godine:

Znaš Bošnjače , nije davno bilo,
Sveg’ mi svijeta nema petnaest ljeta,
Kad u našoj Bosni ponositoj,
I junačkoj zemlji Hercegovoj,
Od Trebinja do Brodskijeh vrata,
Nije bilo Srba ni Hrvata.
A danas se kroz svoje hire,
Oba stranca ko u svome šire.(…)
Oba su nas gosta saletila,
Da nam otmu najsvetije blago,
Naše ime ponosno i drago.

Bošnjački narod je od sredine 19,0. stoljeća prošao kroz niz faza preimenovanja (Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Jugoslaveni – muslimani, Muslimani) da bi na koncu stoljeća konačno prevladalo bošnjačko nacionalno ime za autohtoni narod Bosne i Hercegovine odnosno za pripadnike tog naroda izvan domovine. Danas riječ “Bošnjak” označava pripadnika bošnjačke nacije , koji govori bosanski jezik , slijedi bošnjačku/bosansku kulturu i jednostavno potomci du onih “Bošnjak.milleti” koji nisu prihvatili srpstvo i hrvatstvo. Istovremeno riječ “Bosanac”danas ima isto značenje kao “Bošnjak.taifesi” – svaki pripadnik države Bosne i Hercegovine bez obzira na naciju , dok je Bošnjak pripadnik bošnjačke nacije u BIH i izvan nje.

Advertisements